Love is in the air

Postoji jako malo resursa koje nam neko može, mimo naše volje, oduzeti. Onako, kako ja vidim stvar, to su vrijeme i intelektualni kapacitet. Upravljanje sa ta dva resursa, čini smisleni dio našeg života. Onaj drugi, onaj kojim ne možemo upravljati, mada najčešće mislimo da možemo, to su emocije.

Ponovo upoznajem različite i interesantne ljude. Mlade, lijepe i uspješne, ljude koji će činiti i čine zdravu budućnost ovog društva. Ono što me, iznova, razočara jeste činjenica da su ti ljudi, najčešće, sami. Uvijek sa nekim ranama od prethodnih ili nezavršenih veza. Bilo da se radi o nekoj bivšoj koja to nije, nekoj koja se udala, nekoj koja te negdje preko gora i mora čeka, nekoj kojoj je falilo samo malo da bude Prava, uvijek te rane, baš kao rane od žuljeva koje dobiješ besplatno uz nove cipele, mijenjaju tvoj hod. Nekako nisi više sposoban da hodaš lako ili da trčiš.

Iskreno se pitam, zbog čega je to tako. Možda smo ograđeni previsokim zidovima u koje novi red dograđuje svako novo razočarenje ili smo možda samo nespremni za kompromise. S vremena na vrijeme vidim kako ti zidovi i ta nespremnost na kompromise utiču na to da ljudi jednostavno više prestanu da traže, ubjeđeni da ono što traže, a to nije avantura, ionako, ne mogu pronaći. Tu onda dođu ona silna gledanja po kafićima, ulicama, komšilucima i sličnim mjestima. Gledanja koja nose nevjerovatnu ljepotu mogućnosti da je upravo ta koja te gleda ona Prava. Gledanja koja nikada ne rezultuju ničim više od toga.

Pričao sam sa mnogo svojih prijateljica i obično su mi se žalile na muškarce. Obično su mi se najviše žalile baš na to gledanje. Smetalo im je što, iako su one dale „jasne“ signale i bile zainteresovane za toga nekoga s kojim su se gledale taj nikad nije odmakao dalje od gledanja na daljinu. Pitale su me gdje su nestali pravi muškarci, dase. S druge strane sam razgovarao sa mnogo momaka koji su mi se uvijek žalili kako su bar jednom u životu prišli nekoj djevojci s kojom su se gledali, samo da bi ona odjednom promjenila svoje raspoloženje i gotovo ga ismijala u svom društvu.

Dolazi mi da pomislim da je uvijek tu taj problem, taj strah od sopstvene ranjivosti baš kao i izmišljeni lik gospodina Savršenog i gospođice Savršene. Svi smo ipak samo ono što jesmo i niko, ama baš niko, od nas nije savršen ali to ne treba da nas spreči da shvatimo da, baš kao što Salman Rušdi kaže, izgleda da postoji hiljadu stvari koje bi se mogle voljeti kod svakog čovjeka.

Pogledajte, stoga, prvu koja vam privuče pažnju, ali je pogledajte samo jednom i odmah joj priđite, recite joj koliko je fantastično lijepa i pozovite je na kafu. Ne plašite se toga NE jer zbog tog straha možete ostati bez DA koje može promijeniti cijeli tvoj život, na bolje.

Коментари

  1. I ako prihvati poziv na kafu, uzmite broj telefona, vratite se u svoje drustvo i javite joj se sutra!!!

    Da ne bude:

    ’’Vidim svi prilaze tvojoj drugarici, a tebi niko, pa kontam da ja priđem tebi, čisto da ne stojiš sama’’
    ’’Baš me pališ, skroz si sexy, tako bi te sad....šta kažeš, hoćeš?’’
    ’’Jel’ ti nešto očekuješ od mene? Ne? E dobro, samo nemoj ništa očekivati, ništa ti ja ne mogu obećati’’
    ’’Evo ti moj broj telefona pa me nazovi da se vidimo, pokušaj ga zapamtiti, lako se pamti. Jesi ga zapamtila? Jesi..a baš si pametna, nazovi me, sad sve od tebe zavisi’’
    ’’Dakle, dogovoreno sutra uveče da idemo na kolače. Super. Samo kaži hoće li biti nešto poslije kolača, ja sam konkretan momak, nije meni do kolača’’
    ’’A što se ti tako smiješ čitavo veče, jesi ti neka glumica? Joj joj iz očiju ti k.... viri’’
    ’’Hoces ići sutra na piće? A što sad ne bi išla sa mnom na piće? Pa šta ima veze što si sa drugaricama i što slavite rođendan? Mogla bi sad sa mnom na piće, hajde da sad odemo, ma pusti drugarice, hajde , a što nećeš.....hajde sad...’’
    ’’I sutra idemo na kafu? Ne, što? Zato što je Božić i nećeš biti u gradu? A hoćeš biti kasnije? Nećeš? Kažeš prekosutra da idemo? A što ne možeš sutra?’’
    ’’I dakle ja tebe sutra da nazovem u 12 da idemo na kafu? Ali ti se nećeš javiti? Ma znam da kažeš da hoćeš ali nećeš, sigurno se nećeš javiti, tako meni uvijek kažu pa se ne jave..hajde da te trznem da vidim jesi mi dala pravi broj telefona..jesi, dakle pravi je..e sad se definitivno nećeš javiti jer ćeš znati da sam ja...’’
    ’’Što me tvoja kolegica gleda tako poprijeko? Pa šta što sam je izgurao sa njenog mjesta i što nam stoji iza leđa. Nek se strpi malo..’’
    ’’Ti si se lijepo obukla i uskladila boje, a tvoja drugarica je baš promašila. Hejjj, ne ide ta žuta boja sa smeđim čizmama...’’
    ’’A jesi ti autom, da me odvezeš kući? Super, mogu ti reci baš sam uštedio otkad ne vozim auto, posvađao sam se sa tatom, pa neću da ga vozim iz principa, a uvijek nađem neku budalu da me preveze, da ne plaćam taxi’’
    ......

    ОдговориИзбриши
  2. Jeste, današnji muškarci su prave kukavice. Potpuno nesigurni u sebe.

    Da ne spominjem da, za razliku od onih pređašnjih, ovi ne umiju da rastumače šta žena STVARNO misli.

    Nema danas takvih muškaraca kao što je bio Hemfri Bogart, na primjer.

    Takav bi jedan muškarac, danas, zakazao, recimo, trčanje u nekom terminu, pojavio se, sačekao i ne bi pravio problem ako se dama ne pojavi.

    Takav bi jedan muškarac, na primjer, dami dao svoj mail (nešto kao milan.bundalo@gmail.com) i zamolio je mu pošalje svoj broj telefona na taj mail (pošto nema načina da je vidi) pa bi je takav jedan muškarac i nazvao u roku od najviše 24h.

    Dodatno, takav jedan muškarac bi bio toliko siguran u sebe da ne bi ni pomislio da dama možda neće poslati svoj broj.

    Šteta što danas više nema takvih muškaraca :)

    ОдговориИзбриши
  3. I današnje dame su prave kukavice. Potpuno nesigurne u sebe.

    Da ne spominjem da, za razliku od onih pređašnjih, one ne znaju šta u stvari žele.

    Nema danas takvih dama kao što je bila Audrey Hepburn, na primjer.

    Takva bi jedna dama danas zakazala, recimo, trčanje u nekom terminu, pojavila bi se na vrijeme i ne bllo potrebe da je muškarac čeka.

    Takva bi jedna dama, na primjer, muškarcu objasnila da on već ima njen mail (štaviše, više njih) i zamolila ga da joj se javi na taj mail (pošto se inače baš ne sreću po gradu), pa bi ga jedna takva dama onda zamolila da nađe vremena u svom pretrpanom rasporedu za nju i kafu.

    Dodatno, takva jedna dama bi bila toliko sigurna u sebe da ne bi ni pomislila da muškarac možda neće prihvatiti taj poziv.

    Šteta što danas više nema takvih dama :)

    ОдговориИзбриши
  4. Zaista šteta što nema više takvih ljudi. Hemfrija i Odri.

    Ovi današnji, pogotovo muškarci, bi, doduše, svakako pomjerili sve termine i našli vremena u svom pretrpanom rasporedu i to kad god to dami odgovara (pošto isti stvarno žele da pobliže upoznaju tako interesantnu damu) ali, oni nažalost, nikako ne mogu da dokuče tu mail adresu (izgleda da nisu previše bistri).

    Tako im ta jedna mala adresa stoji na putu. Eto kakvi su ti moderni muškarci...

    ОдговориИзбриши
  5. Malo je dama zavarala tragove, bistrina muškarca, bar u ovom primjeru nije sporna :-)
    Dama i muškarac nisu nikad pili kafu zajedno ali su jedne prilike popili coca colu :-)
    Očigledno tom prilikom dama nije bila ni upola interesantna kao sad, te vjerovatno iz tog razloga njena mail adresa ne upada u oči :-)
    Ali nek se muškarac ne brine, javiće se njemu dama, ako još uvijek želi... Ili se možda sad predomislio? :-)

    ОдговориИзбриши
  6. Nesporno je da je dama prilično zavarala tragove i da je muškarac, u ovom primjeru, stvarno bio na iskušenju da upotrebi sav svoj detektivski dar kako bi otkrio bar nešto.

    Podosta je toga i otkrio ali ipak ne i dovoljno. Čak ni ta coca cola nije dovoljna da muškarac bude sasvim siguran ko je dama o kojoj se govori.

    Pogotovo ga je dama zbunila sa ovim višestrukim, njemu poznatim, email adresama.

    Pravi muškarac nikada ne bi odustao od boljeg upoznavanje tako interesantne dame tako da će pravi muškarac da sačeka da mu se ista i javi.

    ОдговориИзбриши

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Volim te, ne volim te

Nose job

Priručnik za gledanje u ženu